Klaster definicija

Modeli poslovnog udruživanja

Često poduzetnici, vlasnici, menadžeri imaju ideju zbog koje bi se htjeli udružiti sa poslovnim partnerima, no nisu sigurni otkuda krenuti. Kako odabrati pravi oblik za realizaciju iste? To nužno ne mora biti klaster. Uvijek treba procjeniti koja će forma najbrže donijeti željene rezultate i voditi se sukladno interesima.

Klaster je jedan od oblika koji integrira tri ključna sektora: privatni interes, državni interes i obrazovni sustav. Svaki od tih dijelova ima različite ciljeve i rokove. Osnova privatnog sektora je ostvarivanje dobiti, državni sektor teži usklađivanju socijalnih potreba sa razvojnim potrebama društva, dok obrazovni sustavi akademska zajednica nastoje osposobiti mlade ljude koji će jednog dana provoditi sve te planove.

Iako su sve to srodni interesi, u Hrvatskoj ekonomskoj praksi oni nažalost imaju dugu povijest međusobnih konflikata umjesto suradnje. Zato postoji tek šačica uspješnih operativnih klastera, a dobar dio nikad ne uspije prerasti inicijalnu fazu osnivanja.

Ukoliko vaš klaster postane operativan, predstavlja daleko najbolji model poslovnog udruživanja za zaštitu interesa. Drugi postojeći modeli su cehovi, asocijacije, poslovne mreže i koncerni.

Cehovi

Svi obrtnici u Hrvatskoj po slovu zakona potpadaju pod članstvo Hrvatske obrtničke komore, odnosno Udruženja obrtnika na čijem se teritoriju nalazi njihovo sjedište. Unatoč dugogodišnjim kritikama, unutar obrtničkog komornog sustava postoje više ili manje aktivni cehovi.

Oni se pretežito bave usklađivanjem i rješavanjem stručnih pitanja gospodarske grane kojoj obrtnik pripada. Stvarni angažman ceha ovisi o obrtnicima u njemu, koliko su se spremni zauzeti za zajednički interes unutar komornog sustava, ali i prema trećim stranama. U našem obrtničkom komornom sustavu postoji puno grana djelatnosti od kojih svaka štiti svoje partikularne interese, što nažalost često rezultira izostankom komunikacije među obrtnicima i konkretnih akcija vezanih uz njihove interese.

Vrste i broj cehova utvrđuju se statutom područne obrtničke komore. Način rada cehova utvrđuju se aktom područne obrtničke komore. Razlika između ceha i klastera leži u projektima, tj. realizaciji konkretnih aktivnosti koje obrtnici žele zaštititi kao zajednički interes.

Asocijacije (Udruge)

Asocijacija je vertikalni ili horizontalni oblik udruživanja, usredotočen na uslužne djelatnosti koji je isključivo formalno organiziran i usmjeren prvenstveno na suradnju sa dobavljačima. U Hrvatskoj praksi asocijacije su zapravo udruge poslovnih subjekata koje nastoje zaštiti interese svoje grane.

Zanimljivo je da su naši najuspješniji klasteri zapravo nastali od podjednako uspješnih asocijacija, koje su bile utemeljene prije desetak i više godina. Trenutno također postoji velik broj poslovnih asocijacija u registru udruga, od kojih će neke možda danas sutra postati klasteri.

Osnovni razlog osnivanja poslovnih udruga je pridobivanje medijskog publiciteta kako bi zaštitili interese svojih članova, te pokušaji uspostave komunikacije između sudionika grane djelatnosti. Sukladno tome, financiranje udruge se odvija na dobrovoljnoj bazi. Problemi pritom nastaju u komunikaciji između članova, izostanku pravila funkcioniranja i dugoročnom planu rada.

Rad asocijacije uglavnom se svodi na osobnu inicijativu rukovodstva. Uz mudro vođenje i profesionalni pristup udruge je moguće uspješno transformirati u operativne klastere koji aktivno štite zajedničke interese članova. Za više informacija slobodno se obratite putem našeg maila.

Poslovne mreže

Poslovna mreža sastoji se od nekoliko gospodarskih subjekata, koji imaju stalnu komunikaciju i stalnu međusobnu povezanost. Često unutar mreže zadržavaju određeni stupanj neovisnosti, no ne moraju djelovati u srodnim industrijama ili biti koncentrirani u istom geografskom području.

Pritom postoje različiti profili poslovnih subjekata i ljudi koji se uključuju u mrežu, počevši od početnika, mikro poduzeća, obrtnika, malih i srednjih poduzetnika, pa sve do velikih poduzeća. Temelj poslovne suradnje tako različitih interesa se pretežito zasniva na plasmanu usluga na domaćem i stranom tržištu. Nerijetko se poslovne mreže koriste za testiranje i usavršavanje novih proizvoda.

Koncern

Koncerni su visok stupanj poslovnog udruživanja pravno samostalnih poduzeća koja su financijski podložna određenom zajedničkom vodstvu. Ime koncerna najčešće ostaje od vodećeg poslovnog subjekta ili od osobe koja je doista osnovala koncern. U praksi nastaju preuzimanjima manjih poduzeća koja se potom pripajaju koncernu, osnivanjem posebnih društava temeljnih na sporazumima o zajedničkim interesima, neovisno o granama industrije. Kad je riječ o udruživanju različitih grana industrije, tada je riječ o vertikalnim koncernima. Horizontalni koncerni su udruženja poduzeća istog proizvodnog stupnja.

Povezani članci: