Klaster definicija

Financiranje klastera

Uvijek je komplicirano odrediti način financiranja klastera, stoga je poželjno koristiti kombinaciju više različitih izvora financiranja. Projekte clustera u prvom redu sufinanciraju članovi, no uz malo znanja i vještine moguće je dobiti potporu države i jedinica lokalne samouprave, ali i Europske unije.

Prilikom osnivanja clustera, jednom kad su se ustanovili zajednički interesi, važno je pravilno odrediti osnivačke uloge. To je naročito važno kod osnivanja clustera kao d.o.o. gdje su potrebna veća inicijalna financijska sredstva za projekte. Kad je riječ o udruzi građana, tada je sve lakše jer su troškovi bitno niži.

Svaki klaster ima troškove u startu, počevši od jednostavnih poput troškova osnivanja (oko 300injak kuna za udruge, 4.500 kn za d.o.o.), troškova računovodstva (oko 500injak kn mjesečno) do izrade internet stranice (oko 5.000 kn jednokratno plus 150tak kuna mjesečno održavanje).

Već smo dakle potrošili cca 20.000,00 kunakoje treba planirati od početka. U praksi to često ne predstavlja velik problem jednom kad se postigne dogovor među sudionicima. Razlog je broj članova klastera, pogotovo u sektorima djelatnosti koji broje puno malih i srednjih poduzetnika.

Određivanje članarina

Temelj financiranja svakog clustera je dobrovoljna članarina. Ukoliko se namjerava ju pokrenuti samo osnovne aktivnosti dovoljan je solidarno simboličan iznos koji članovi uplaćuju mjesečno, tromjesečno ili godišnje. Članarinu treba uvesti od početka, sa jasnim objašnjenjem za što će se sredstva utrošiti.

Ozbiljne klaster inicijative temelje svoj rad na službenim dokumentima i analizama poput studije opravdanosti osnivanja, izrade plana i programa rada. Proizvodni klasteri također imaju troškove investicijskih studija ili tehničko tehnološkog elaborata. Ovi dokumenti u praksi predstavljaju klaster svim partnerima, njegove mogućnosti i aktivnosti.

Ministarstvo poduzetništva i obrta kroz program Poduzetnički impuls redovito sufinancira izradu svih ključnih dokumenata do maksimalno 75% ukupno prihvatljivih troškova. Za 2014. godinu klaster inicijative mogu povući do 250.000,00 kuna, a operativni klasteri do 500.000,00 kuna.

Planirate li prijaviti vašu inicijativu na javni natječaj za klastere Poduzetničkog impulsa, slobodno nam se obratite putem maila za pomoć u izradi dokumentacije.

Godišnji financijski plan

Neovisno radi li se o udruzi građana ili društvu sa ograničenom odgovornošću, uspješni clusteri moraju imati godišnji financijski proračun. Njega donosi glavno tijelo odlučivanja (Skupština ili Upravni odbor) na prijedlog Predsjednika ili klaster menadžera.

Financijski proračun se planira na predviđenim izvorima prihoda i rashoda koji moraju biti ujednačeni. Kod udruga je doslovno primjenjen ovaj princip, budući da su većina takvih clustera registrirani kao neprofitne strukovne organizacije.

Kod klastera koji su registrirani kao društva sa ograničenom odgovornošću poželjno je planirati prihode koji su nešto veći od planiranih troškova investicija. Naime, samo klasteri sa pozitivnim poslovanjem i snažnim projektom mogu povući veća poticajna sredstva.

Trošak klaster menadžera

Klaster menadžer je glavni operativac koji provodi planove i aktivnosti klastera, te koordinira interese svih članova klastera. On je zadužen za izgradnju povjerenja među članovima i odgovoran za rezultate projekata. Riječ o stalno zaposlenom profesionalnom menadžeru, čijim zapošljavanjem klaster postoje operativan.

S obzirom da je trošak plaće bitno veći izdatak, važno je znati da se 75% plaće klaster menadžera može sufinancirati iz Poduzetničkog impulsa, dok pojedine sredine poput Grada Rijeke također subvencioniraju operativne troškovi voditelja klastera, u visini od 50% pojedinog troška.

Već u ranim fazama klaster inicijative postoji potreba za kvalitetnim upravljanjem, stoga je pametno izdvojiti određena sredstva za konzultantske usluge upravljanja dok cluster dovoljno financijski ne ojača da može zaposliti vlastitog klaster menadžera.

Financijski ulog znači ovlasti u odlučivanju

Članarina, odnosno ulozi pojedinih članova također predstavljaju temelj za ovlasti u odlučivanju. Jedan od dosta korištenih modela financiranja definira različite veličine članarine ovisno o veličini člana (broju zaposlenih, ukupnom prihodu te visini aktive). Veći iznos članarine znači i veći broj glasova u tijelima odlučivanja.

Visina članarine ovisi o koristi koju članovi ostvaruju od klastera. Što je korist veća, u pravilu je viša članarina. Drugi izvor sredstava clustera je participacija članova u projektima. U praksi projekti često predstavljaju dodatnu investiciju i oni članovi koji sudjeluju u njima razmjerno svom interesu sufinanciraju svoj udio.

Ulozi novih članova

Ovisno o snazi i fazi razvoja klastera, redovito se postavlja pitanje koje izdatke moraju pokriti novi članovi koji su se naknadno uključili te dolaze u uhodanu organizaciju. U ranim fazama može se tražiti osnivački ulog, a obvezno se treba tražiti članarina. Ukoliko je riječ o operativnom klasteru koji ima atraktivne projekte, moguće je zatražiti dodatnu participaciju.

Povezani članci: